Dana 5. siječnja 2023. godine Europska komisija (EK) objavila je Direktivu o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) nakon postupka revizije Direktive o nefinancijskom izvješćivanju (NFRD). CSRD je ključni element EU-ovog paketa mjera održivog razvoja, uključujući aspekte održivog financiranja, koji uključuje opsežan skup mjera za poboljšanje protoka kapitala prema održivim aktivnostima diljem EU-a. Stoga je cilj CSRD-a poboljšati izvješćivanje o održivosti kako bi se iskoristio potencijal jedinstvenog europskog tržišta i doprinijelo prijelazu na potpuno održiv i uključiv gospodarski i financijski sustav, u skladu s Europskim zelenim dogovorom i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

• Uvod u CSRD,
• Raspored izvještavanja,
• Interzero podrška u ESG izvješćivanju,
• Komuniciranje održivog razvoja,
• Operativni koraci,
• Čimbenici okoliša, društva, upravljanja, digitalizacije i sigurnosti.

Berlin/Köln. Povećanjem stope recikliranja i manje rasipanja resursa gospodarenje sirovinama u krugu ućinkovit je način za sprječavanje iskorištavanja našeg planeta i ograničavanje daljnjeg pogoršanja klimatske krize. Jasno je to iz danas objavljene studije ‘Resources saved by recycling”, koja pokazuje da je Interzero, vodeći europski pružatelj kružnih rješenja, spriječio oko 1,2 milijuna tona emisija stakleničnih plinova u 2023. godini recikliranjem oko 2,5 milijuna tona materijala koji se mogu reciklirati. To je ekvivalentno godišnjoj emisiji ugljika uzrokovanoj potrošnjom tekstila 4,5 milijuna građana EU-a. Istodobno, Interzero i njegovi kupci uspjeli su uštedjeti više od 11,1 milijuna tona sirovina, što je ekvivalent tekstilnim resursima koje u jednoj godini potroši približno 28,6 milijuna ljudi u EU.*

„Gledajući recikliranje tekstila, jasno je da je recikliranje iznimno važno za okolišni potencijal – i zašto je tako hitno ubrzati kružnu transformaciju na svim razinama“, rekao je dr. Axel Schweitzer, predsjednik Interzera. “Ovo posebno vrijedi za materijale koji se mogu reciklirati, a još nisu sustavno reciklirani.”
Za razliku od npr. reciklaže ambalaže, reciklaža tekstila tek je u povojima. Dok se oko 92 milijuna tona tekstila baci u svijetu svake godine, samo jedan posto ove goleme količine tekstilnog materijala trenutno se vraća u proizvodnju recikliranjem od vlakna do vlakna.

“Želimo surađivati s tekstilnom industrijom kako bismo zatvorili njezin krug materijala i upotrijebili svoje iskustvo kao etablirani pružatelj integriranih usluga za razvoj sveobuhvatnog pristupa povratu tekstila, sortiranju i recikliranju”, rekao je dr. Axel Schweitzer. “Ovime možemo smanjiti opterećenje okoliša i pomoći tvrtkama da uspostave kružna rješenja koja su konkurentna i prikladna za budućnost.”

Sat otkucava jer novi propisi EU-a kao što su zahtjevi za odvojeno prikupljanje otpada koji će se uvesti 2025. i planovi za proširenu odgovornost proizvođača (EPR) za tekstil i Nacionalna strategija kružnog gospodarstva njemačke savezne vlade (Nationale Kreiswirtschaftsstrategie, NKWS) povećavaju pritisak na tvrtke da poduzmu akciju.

Interzero se više od 15 godina brine za neovisnu i znanstvenu provjeru utjecaja recikliranja na okoliš u svrhu informiranja, edukacije i predstavljanja jakih argumenata za kružnu transformaciju gospodarstva. Godišnje izvješće o ekološkom učinku koje je objavio Fraunhofer institut za okoliš, sigurnost i energetsku tehnologiju (UMSICHT) naglašava dugotrajni učinak Interzerovog rada – i pomaže korisnicima pružatelja usluga kružnog gospodarstva da transparentno komuniciraju o održivom razvoju. Interzero je dobio priznanje za svoju sveobuhvatnu predanost ovom cilju kada je dobio Njemačku nagradu za održivi razvoj 2024. u kategoriji gospodarenja otpadom i recikliranje, kao i posebnu nagradu u području transformacije resursa.

*Informacija preuzeta sa strane Europskog parlamenta.

Interzero je jedan od vodećih pružatelja usluga na području zatvaranja proizvodnih, opskrbnih i logističkih lanaca te vodeći pružatelj inovacija na području recikliranja plastike s najvećim kapacitetom sortiranja u Europi. U skladu s vodećim načelom “rješenje za svijet bez otpada”, tvrtka podržava više od 50.000 kupaca diljem Europe u odgovornom upravljanju materijalima koji se mogu reciklirati, čime im pomaže poboljšati vlastitu održivost i očuvati primarne izvore. S približno 2000 djelatnika, tvrtka ima promet veći od jedne milijarde eura (2021.). Prema podacima Fraunhofer UMSICHT-a, Interzerove aktivnosti recikliranja samo u 2022. godini mogle bi uštedjeti milijun tona stakleničkih plinova u usporedbi s primarnom proizvodnjom i više od 8,7 milijuna tona primarnih sirovina. Kao pionir kružnog gospodarstva, tvrtka Interzero dobitnik je njemačke nagrade za održivi razvoj i pripadajuće posebne nagrade u području transformacije „Resursi“ za 2024. godinu Za dodatne informacije posjetite web stranicu www.interzero.de/en.

Berlin/Köln. Ove godine, do 1. kolovoza, prema izračunima Global Footprint Network-a (GFN) za 2024. godinu, čovječanstvo je iz prirode potrošilo onoliko koliko planet može obnoviti u cijeloj godini. I bez aktivnosti recikliranja i inovativnih zatvorenih petlji tvrtke Interzero, vodećeg europskog pružatelja kružnih usluga, taj bi “dan ekološkog duga” Zemlja dočekala ranije, što su još jednom pokazali ljetni izračuni mreže.

Interzero je zajedno sa svojih oko 50.000 korisnika i širokim portfeljem rjkešenji zatvorene petlje ponovno uspio odgoditi globalni dan ekološkog duga Zemlje za više od sedam minuta. Ovo je još jednom konkretan dokaz pozitivnog poslovanja portfelja usluga tvrtke.

“Želimo surađivati s našim kupcima, kako bismo postigli pravi učinak”, kaže predsjednik i vlasnik tvrtke Interzero Dr. Axel Schweitzer. „Dok smo usredotočeni na našu viziju svjeta bez otpada – u kojem se raspoloživi resursi koriste održivo i odgovorno –, neprestano tražimo nove načine da još više pomaknemo dan ekološkog duga Zemlje. Naši napori donose opipljiv uspjeh.”

Odgađanje dana ekološkog duga moguće je samo timskim radom. Održivo rukovanje proizvodima i ambalažom također mora postati nova stvarnost za tvrtke i potrošače. Od jednog do drugog kraja vrijednosnog lanca: počevši od dizajna proizvoda (uz fokus na trajnost, mogućnost popravka i recikliranja) i nastavljajući s ponovnom upotrebom i konačnim recikliranjem. Za to treba uspostaviti opći okvir i poticaje.

“Rješenja zatvorene petlje su klimatska rješenja”, kaže Sebastiaan Krol, izvršni direktor tvrtke Interzero Circular Solutions. „Kako bi se povećala količina dragocjenih sirovina kojima se može upravljati u petlji, teorijski pristupi također zahtijevaju volju da se te ideje provedu u praksi. Ponosan samo što počinjemo činiti upravo to za sve više i više proizvoda u raznim industrijama. Međutim, ne spavamo na lovorikama: tih 7 minuta i 12 sekundi vidimo samo kao prekretnicu na našem putu da pretežno linearne načine poslovanja zamijenimo istinski kružnim gospodarstvom“, nastavlja Krol.

Interzero radi sa svojim kupcima na očuvanju prirodnih resursa. Brend VAUDE razvio je prvu biciklističku torbu izrađenu od 100% recikliranog plastičnog otpada. Reciklirana plastika korištena u ovom primjeru dolazi iz tvrtke Interzero. Interzerovi stručnjaci za pakiranje također surađuju s ALDI-jem u kontinuiranom procesu poboljšanja pakiranja proizvoda vlastite robne marke, dok se dobavljač energije EnBW oslanja na znanje pružatelja kružnih usluga u području IT obnove.

Global Footprint Network temelji svoje izračune na alatu za proračun okoliša koji se zove ekološki otisak. Uz pomoć tih računa neprofitna organizacija uspoređuje trenutne potrebe čovječanstva i stanovništva zemlje u pogledu resursa s kapacitetom Zemlje za biološku regeneraciju. Mnoštvo podataka za ocjenu doprinosa tvrtke Interzero očuvanju resursa dostupno je, među ostalim, u studiji “Resources saved by recycling” koju je proveo Fraunhofer Institute for Environmental, Safety and Energy Technology UMSICHT. Tvrtka Interzero jednom godišnje zaduži ove znanstvenike da utvrde količinu stakleničkih plinova u okolišu, ušteđenih recikliranjem materijala koji se mogu reciklirati.

Interzero je jedan od vodećih pružatelja usluga na području zatvaranja proizvodnih, opskrbnih i logističkih lanaca te vodeći pružatelj inovacija na području recikliranja plastike s najvećim kapacitetom sortiranja u Europi. U skladu s vodećim načelom “rješenje za svijet bez otpada”, tvrtka podržava više od 50.000 kupaca diljem Europe u odgovornom upravljanju materijalima koji se mogu reciklirati, čime im pomaže poboljšati vlastitu održivost i očuvati primarne izvore. S približno 2000 djelatnika, tvrtka ima promet veći od jedne milijarde eura (2021.). Prema podacima Fraunhofer UMSICHT-a, Interzerove aktivnosti recikliranja samo u 2022. godini mogle bi uštedjeti milijun tona stakleničkih plinova u usporedbi s primarnom proizvodnjom i više od 8,7 milijuna tona primarnih sirovina. Kao pionir kružnog gospodarstva, tvrtka Interzero dobitnik je njemačke nagrade za održivi razvoj i pripadajuće posebne nagrade u području transformacije „Resursi“ za 2024. godinu Za dodatne informacije posjetite web stranicu www.interzero.de/en.

Environmental Sustainability Dashboard (ESD) je rješenje tvrtke Interzero koje ima za cilj usmjeriti i podržati klijente u integraciji održivosti u njihovu poslovnu strategiju. OOR se sastoji od nekoliko koraka, od analize konteksta do formuliranja akcijskog plana za održivi razvoj. Među tim koracima, ključni element je ESD alat, online platforma osmišljena da pomogne tvrtkama u izračunavanju različitih utjecaja na okoliš, društvo i upravljanje povezanih s njihovim glavnim aktivnostima i/ili proizvodima.

Procjena utjecaja razmatra različite dimenzije kao što su emisije, energija, materijali, voda i otpad. Moguće je izračunati niz ključnih pokazatelja učinka (KPI), kao što su emisije stakleničkih plinova ili ekološki otisak materijala. Svaka dimenzija zahtijeva specifične podatke za izračun odgovarajućeg skupa izlaznih pokazatelja. I ulazni i izlazni podaci odabiru se i generiraju na temelju uobičajeno korištenih standarda kao što je Global Reporting Initiative i referentne literature.

Izlazne informacije mogu se koristiti ne samo u komunikacijske svrhe, već i za tehničke procjene, a tvrtka ih može uključiti u svoje korporativno izvješće o održivosti. U ESD-u mogu sudjelovati tvrtke svih veličina, neovisno o tome nude li usluge ili proizvode.

Tko ima pravo na korištenje i kolika su sredstva?
Pravo na korištenje imaju pravne osobe i to javne ustanove, koje upravljaju zaštićenim područjima i trgovačka društva (hoteli i kampovi) koji imaju sjedište na področju Republike Hrvatske, ako ispunjavaju sljedeće uvjete:

• podnesu prijavu za korištenje sredstava Fonda sukladno sa uvjetima poziva,
• dostave obveznu dokumentaciju i ispunjavaju sve uvjete sukladno pozivu,
• nemaju nepodmirenih obaveza prema Fondu ili Poreznoj upravi,
• nemaju poslovne račune u blokadi,
• pravovremeno i u potpunosti ispunjavaju sve preuzete ugovorne obveze na temelju prijašnjih dodjela sredstava Fonda,
• prihvate uvjete sufinanciranja,
• imaju važeće rješenje o ispunjavanju uvjeta za vrstu i kategoriju ugostiteljskog objekta, kojim je utvrđeno da je objekt predmet prijave razvrstan u skupinu “Hoteli” i
• ostvaruju pravo na dodjelu sredstava potpore de minimis (odnosi se na trgovačka društva).

Više informacija i dokumentaciju za poziv možete naći ovdje.

Najviši iznos opravdanih troškova je 40% od ukupnog iznosa ponude ali ne više od 20.000 €.

Kako Vam može Interzero pomoći?
Interzero Vam na osnovu više od 30 godina iskustva na području gospodarenja otpadom može ponuditi savjetovanje  i uređaje koje već efikasno koriste domaći i internacionalni hoteli širom cijele Hrvatske. Pogledajte listu refrenci na našoj web stranici.

Tko ima pravo na korištenje i kolika su sredstva?
Pravo imaju vrtići koji su korisnici državnog proračuna. Skupno raspoloživ iznos sredstva Fonda po ovom Javnom pozivu iznosi 200.000,00 EUR.
Sredstva pomoći po Javnom pozivu dodjeljuju se dječjim vrtićima koji mogu ostvariti sufinanciranje do najviše 20.000,00 EUR, ali ne više od postotnog udjela koji je propisan Pravilnikom i to:
1.    do 80 % opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na području posebne državne skrbi Republike Hrvatske i u prvoj skupini otoka
2.    do 60% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na području druge skupine otoka, odnosno na području određenom kao brdsko-planinsko područje
3.    do 40% opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, ukoliko se radi o projektima koji se provode, odnosno korisnicima koji se nalaze na ostalim područjima Republike Hrvatske.( izvor i više informacija o pozivu)

Kako Vam može Interzero pomoći?
Interzero Vam na osnovu više od 30 godina iskustva na području gospodarenja otpadom može ponuditi savjetovanje  i uređaje za sprječavanje nastanka biootpada koje već efikasno koriste škole, domovi zdravlja i starački domovi.

Čitatelje, među ostalim, očekuje intervju između Britte von Selchow i renomirane stručnjakinje za održivost Sabine Braun o važnosti zajedničkih pristupa u kružnom gospodarstvu, kao i uvid u novu tvornicu za reciklažu PET-a u Liebenau. Fokus će također biti na različitim primjerima kupaca: na primjer, međunarodno aktivna modna tvrtka Marc Cain, koja je ogledni primjer kako tekstilna industrija može postati održivija. Članak pod naslovom “The best for the rest” posvećen je kemijskom recikliranju i pokazuje kako Interzero nastavlja oblikovati viziju svijeta bez otpada.

„Win-win“ – povezujemo to ne samo s dvostrukom pobjedom na njemačkoj nagradi za održivi razvoj 2024., već prije svega s prednostima koje kružna rješenja donose tvrtkama i okolišu. Interzerov novi časopis o održivosti pokazuje koliko mogu biti različiti pristupi koji doprinose zatvaranju petlji i stvaranju održivih perspektiva za tvrtke. Ponosni smo na to”, kaže Sybilla Merian, menadžerica za održivost u Interzeru.

Časopis o održivosti dostupan je za preuzimanje na web stranici Interzero.

Sustav proširene odgovornosti proizvođača (EPR) je skup mjera koje se poduzimaju u Republici Hrvatskoj kako bi se osigurala financijska ili financijska i organizacijska odgovornost proizvođača proizvoda za fazu „otpada“ u životnom ciklusu proizvoda.

Pozivamo Vas na besplatan webinar na kojem ćemo predstaviti sljedeće teme:

• Kakve obveze ima proizvođač/ambalažer/prodavatelj proizvoda pakiranog u ambalažu?
• Novi Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku (NN 137/23)
• Zahtjevi u vezi s novim Pravilnikom (NN 137/23)
• Sustav povratne naknade
• Zahtjevi u proizvodnji, stavljanju na tržište i uporabi ambalaže
• Označavanje ambalaže
• Novi Pravilnik o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda (NN 124/23)
• Zahtjevi u vezi s novim Pravilnikom (NN 124/23)
• Dizajn i označavanje
• Informiranje krajnjih korisnika, prodavatelja i javnosti o gospodarenju PKO

Ana je magistra geologije s fokusom na geologiju zaštite okoliša. Strastveni pobornik boljih promjena u svijetu. U Interzero-u je zaposlena kao konzultant za gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša. Svakodnevno radi s klijentima, koje savjetuje i pomaže u ispunjavanju zakonskih obveza iz područja gospodarenja otpadom.

Prijedlog uzima u obzir cijeli životni ciklus ambalaže. Njime se utvrđuju zahtjevi za osiguravanje sigurne i održive ambalaže, budući da se zahtijeva da sva ambalaža bude prikladna za recikliranje i da je prisutnost uvjetno opasnih tvari svedena na minimum. Također utvrđuje zahtjeve za usklađivanje označavanja kako bi se poboljšalo informiranje potrošača. U skladu s hijerarhijom gospodarenja otpadom, prijedlog ima za cilj značajno smanjiti proizvodnju ambalažnog otpada postavljanjem obvezujućih ciljeva ponovne uporabe, ograničavanjem određenih vrsta jednokratne ambalaže i zahtjevom od gospodarskih subjekata da minimaliziraju količinu korištene ambalaže.

Postignuti dogovor je privremen dok ga obje institucije službeno ne prihvate.

Glavni elementi sporazuma

Zahtjevi održivosti i sadržaj reciklata

Tekst privremenog sporazuma zadržava većinu zahtjeva održivosti za svu ambalažu na tržištu i glavne ciljeve koje je predložila Komisija.

Uvođenjem ograničenja stavljanja na tržište ambalaže koja dolazi u dodir s hranom, a sadrži per- i polifluorirane alkilne tvari (PFAS) koje prelaze određene granične vrijednosti, pooštravaju se zahtjevi za tvari u ambalaži. Kako bi se izbjeglo preklapanje s drugim zakonodavnim aktima, suzakonodavci su zadužili Komisiju da procijeni potrebu izmjene ovog ograničenja u roku od četiri godine od dana početka primjene uredbe.

Privremeni sporazum zadržava opće ciljeve za 2030. i 2040. za minimalni sadržaj reciklirane plastične ambalaže. Suzakonodavci su se složili da će plastična ambalaža koja se može kompostirati i ambalaža čija plastična komponenta predstavlja manje od 5 % ukupne težine ambalaže biti izuzeta od ovih ciljeva. Komisija će morati pregledati provedbu ciljeva za 2030. i procijeniti izvedivost ciljeva za 2040. Sporazum također poziva Komisiju da ocijeni stanje tehnološkog razvoja plastične ambalaže na biološkoj osnovi tri godine nakon stupanja na snagu Uredbe te, na temelju te procjene, postaviti zahtjeve održivog sadržaja bioloških baza u plastičnoj ambalaži.

Nova pravila bi smanjila nepotrebnu ambalažu određivanjem maksimalno 50% praznog prostora u servisnoj ambalaži, transportnoj ambalaži i ambalaži koja se koristi u e-trgovini te zahtijevala od proizvođača i uvoznika da osiguraju što nižu težinu i volumen ambalaže, osim pakiranja zaštićenih modela (ako je ta zaštita već bila na snazi na dan stupanja na snagu uredbe).

Ciljevi za ponovnu upotrebu i obveze ponovnog punjenja

Tekst postavlja nove obvezujuće ciljeve ponovne uporabe za 2030. i indikativne ciljeve za 2040. Ciljevi se razlikuju prema vrsti ambalaže koju koriste gospodarski subjekti: alkoholna i bezalkoholna pića (osim vina i aromatiziranih vina, mlijeka i drugih kvarljivih pića), prijevoz i prodajnu ambalažu (osim ambalaže za opasne tvari ili opremu velikih razmjera i savitljive ambalaže u izravnom dodiru s hranom) i skupna pakiranja. Kartonska ambalaža također je općenito izuzeta od ovih zahtjeva.

Sporazum uvodi opće obnovljivo petogodišnje odstupanje od postizanja ciljeva ponovne uporabe pod određenim uvjetima, uključujući

• Izuzeta država članica premašuje ciljeve recikliranja koje treba postići do 2025. za 5 postotnih bodova i očekuje se da će premašiti ciljeve recikliranja za 5 postotnih bodova do 2030.
• izuzeta država članica na dobrom je putu da postigne svoje ciljeve prevencije otpada
• izvođači su usvojili poslovne planove sprječavanja nastanka otpada i recikliranja koji doprinose postizanju ciljeva sprječavanja nastanka otpada i recikliranja utvrđenih uredbom

Nova pravila također izuzimaju mikropoduzeća od postizanja ovih ciljeva te uvode mogućnost da se gospodarski subjekti udružuju do pet krajnjih distributera radi postizanja ciljeva ponovne uporabe pića.

Suzakonodavci su utvrdili obvezu dostavljača da kupcima ponude mogućnost da donesu vlastite posude u koje mogu bez nadoplate točiti hladne ili tople napitke ili pripremljenu hranu. Osim toga, do 2030. moraju imati za cilj ponuditi 10% proizvoda u pakiranju koje je prikladno za ponovnu uporabu.

Sustavi povrata depozita (DRS)

Prema novim pravilima, države članice moraju osigurati da se najmanje 90% jednokratnih plastičnih boca i metalne ambalaže odvojeno prikuplja svake godine do 2029. godine. Kako bi postigli ovaj cilj, moraju uspostaviti sustav povrata depozita (DRS) za ove oblike pakiranja. Minimalni zahtjevi za DRS neće se primjenjivati na sustave koji su već bili na snazi prije stupanja uredbe na snagu, ako ti sustavi dostignu cilj od 90% do 2029. godine.

Suzakonodavci su se složili dodati izuzeće od zahtjeva za uvođenje DRS-a za države članice ako dostignu stopu odvojenog prikupljanja iznad 80 % 2026. i ako podnesu plan provedbe sa strategijom za postizanje ukupnog cilja od 90 % odvojenog prikupljanja .

Ograničenja nekih oblika pakiranja

Nova pravila uvode ograničenja za određene oblike ambalaže, uključujući jednokratnu plastičnu ambalažu za voće i povrće, hranu i piće, začine, umake u HORECA sektoru, za male kozmetičke i toaletne proizvode koji se koriste u smještajnom sektoru (npr. bočice od šampona ili losion za tijelo) i za vrlo lagane plastične vrećice (npr. one koje se nude na tržnicama za nezapakiranu hranu).

Sljedeći koraci

Privremeni sporazum sada će biti dostavljen na odobrenje predstavnicima država članica u Europskom vijeću i parlamentarnom odboru za okoliš. Ako tekst bude odobren, dvije institucije će ga morati službeno prihvatiti, nakon što ga pregledaju pravni lingvisti, prije nego što bude objavljen u Službenom listu EU i stupi na snagu. Uredba će se poćeti koristiti nakon 18 mjeseci od dana stupanja na snagu.

Izvor: 1

Nova pravila zabranjuju ne samo proizvode za šminku, već i mnoge druge proizvode koji sadrže svjetlucave šljokice. Ova inicijativa ima za cilj suzbijanje negativnih učinaka mikroplastike na okoliš i ljudsko zdravlje. Šminka, proizvodi za usne i nokte postupno će podlijegati novim pravilima;

Godine 2027. na snagu će stupiti zabrana kozmetičkih proizvoda koji se ispiraju i sadrže mikroplastiku, poput šampona i gelova za tuširanje. U 2028. za deterdžente, proizvode za njegu i čišćenje, uključujući voskove, sredstva za poliranje i osvježivače zraka. 2029. za kozmetiku koja ostaje na koži/kosi, poput krema ili gelova za kosu. 2030. sintetičke polimerne mikročestice za kapsuliranje mirisa. 2031. za punjenje granulata za sintetičke sportske podloge. 2035. godine za ruževe za usne, lakove za nokte i proizvode za šminku.

Ova je odluka dio strategije Europske unije za borbu protiv onečišćenja i ekološke tranzicije. Iz Europske komisije objašnjavaju da se novim pravilima želi spriječiti ispuštanje oko pola milijuna tona mikroplastike u okoliš. Iako šljokice ćine relativno mali dio ukupnog zagađenja, njihovo uklanjanje je od iznimne važnosti. Virginijus Sinkevičius, povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo, tvrdi da je zabrana namjernog dodavanja mikroplastike odgovor na ozbiljnu zabrinutost za okoliš i ljudsko zdravlje. Sinkevičius ističe da su ti materijali već prisutni u prirodi, kao i u hrani i pitkoj vodi.

Zabrana se ne odnosi na šljokice od biorazgradivih, organskih ili vodotopivih materijala.

Izvor: 1