Interzero predstavlja aktualnu študiju "resources SAVED by recycling"
Jasno dokazano: ciklusi štite okoliš.
+++ Prema podacima studije za 2021., Interzero rješenja zatvorene petlje štede milijun tona emisija stakleničkih plinova i 12,5 milijuna tona primarnih resursa
+++ Izbjegnuti su troškovi od 199 milijuna eura za ekološku štetu uzrokovanu klimom +++ Interzero predstavlja podatke iz nove studije Fraunhofer instituta za okoliš, sigurnost i energetsku tehnologiju UMSICHT na K 2022 sajmu plastike
Berlin/Köln. Kao vodeći pružatelj usluga recikliranja u Europi, Interzero se svake godine pita: Koju štetu za okoliš zapravo izbjegavamo rješenjima za naše klijente i kakav to potencijal uštede donosi društvu?
Studija koju je objavio Fraunhofer UMSICHT “RESURSI UŠTEĐENI RECIKLIRANJEM” ponovno dokazuje jasno pozitivan učinak. Interzero je značajno rasteretio okoliš u 2021.
Recikliranjem ukupno 1,8 milijuna tona materijala koji se mogu reciklirati, Interzero i njegovi kupci uspjeli su uštedjeti oko 12,5 milijuna tona primarnih resursa u 2021. godini. Osim toga, mogla bi se izbjeći emisija od oko milijun tona stakleničkih plinova. Bez korištenja Interzeroa, troškovi ekološke štete uzrokovane klimatskim promjenama iznosili bi 199 milijuna eura (prema proračunu ekoloških troškova Savezne agencije za okoliš).
Trenutna ušteda u primarnim resursima jednaka je težini 5227 zrelih sekvoja.
“Vrućina, suša, poplave, epidemije i glad – učinci prekomjernog iskorištavanja prirode i klimatskih promjena postaju sve vidljiviji diljem svijeta”, kaže dr. Axel Schweitzer, predsjednik i dioničar Interzera. „Uz pomoć ove studije svake godine provjeravamo vlastite postupke – zajedno s našim kupcima i partnerima. Njihovom objavom, međutim, također želimo jasno dati do znanja da je recikliranje sirovina učinkovit čimbenik u ekološkom i ekonomskom suprotstavljanju razornim intervencijama u prirodi i klimatskim promjenama. Kružno gospodarstvo nudi ogromne mogućnosti. To ne smijemo zaboraviti, posebno s obzirom na napetu situaciju u Europi i s njom povezano povećanje cijena energije.” Precizni rezultati trenutne studije bit će prvi put predstavljeni na K 2022 od 19. do 26. listopada u Düsseldorfu. Na najvećem svjetskom sajmu plastike stručnjaci tvrtke Interzero Plastics Recycling ne predstavljaju samo inovativne tehnologije i usluge za recikliranje plastike. Oni također objašnjavaju ekološke prednosti recikliranja u odnosu na primarnu proizvodnju. Ovako su izračunali znanstvenici Instituta Fraunhofer: korištenje reciklirane plastike Procyclen koju proizvodi Interzero štedi 56 posto klimatski štetnih emisija u usporedbi s primarnom plastikom proizvedenom od sirove nafte.
Interzero već godinama surađuje s Fraunhofer institutom UMSICHT na znanstvenom ispitivanju učinaka uštede vlastitih ciklusa aktivnosti.
Izračuni znanstvenika također pružaju osnovu za trenutnu komunikacijsku kampanju. Pod motom “Jedan svijet. Zero Waste. Let’s #MoveTheDate”, Interzero se fokusira na očuvanje prirodnih resursa. Uostalom, prema izračunima Global Footprint Networka, Interzero vraća zemlji 10 puta više kapaciteta regeneracije za jedan euro dodane vrijednosti nego što joj svjetska zajednica uzima za svaki euro. Izraženo u vremenskim jedinicama, globalni Earth Overshoot Day, koji je već 2022. godine dosegnut 28. srpnja, zbog Interzero je pomaknut za 4 minute i 20 sekundi, au odnosu na Njemačku nastupa 2 sata i 20 minuta kasnije.
“Na prvi pogled, vrijednosti minuta i sati ne izgledaju osobito velike. Ali pokazuju da kao srednje velika tvrtka svojim djelovanjem činimo razliku i na globalnoj razini i dobar su nam poticaj za daljnji rad. Želimo pokrenuti cijeli naš okoliš kako bismo dali doprinos održivom kružnom gospodarstvu i tako zaustavili sve veće iskorištavanje našeg planeta,” kaže dr. Axel Schweitzer.
Više informacija o studiji:
i ovdje za popratni video
resources SAVED by recycling Video
Interzero i Alba Berlin – nova grupa čestita novom, starom prvaku
+++ 11. naslov prvaka za ALBA Berlin. Već tijekom tekuće sezone moglo se to na neki način predvidjeti, ali sada je to lijepa stvarnost: košarkaši ALBA BERLIN po 11. su put njemački košarkaški prvaki.
++Interzero grupa, kojoj pripada glavni sponzor i ekološki partner Interseroh+, čestita klubu Alba Berlin na osvojenoj tituli.
“Uspjeli smo do sada doživjeti 11 zajedničkih pobjeda u kupu i 11 prvenstvenih pobjeda uz ostale naslove. Ali svaka pobjeda i svako prvenstvo je nešto posebno. Zato u ime Interzeroa želim zahvaliti cijelom klubu i navijačima za ovu još jednom sjajnu sezonu 2021./22. Činjenica da smo u istom tjednu krenuli s Interzerom i da je ALBA BERLIN postala prvak Njemačke dobar je znak za našu novu grupu“, kaže dr. Axel Schweizer, dioničar Interzera i član nadzornog odbora ALBA BERLIN.
Održivost povezuje ime Interzero Grupe, koje je nastalo trenutnim povlačenjem iz ALBA Grupe, označava inovativno, održivo i korisniku prilagođeno recikliranje i upravljanje otpadom. Vizija Interzera je svijet bez otpada.
U tom kontekstu, zaposlenici i menadžeri grupe kompanija posebno su ponosni što je Albatrosovo sponzorstvo usmjereno na klub koji do 2025. godine želi postati najodrživiji košarkaški klub u Europi te se u skladu s tim vidi kao aktivan društveni akter.
Košarka nudi strategije uspjeha za tvrtke
Schweizer ističe da se uspjeh u sportu, ali i u poslu može postići samo hrabrom vizijom, ustrajnošću i prije svega timskim radom. Košarka je, sa svojom brzom igrom i sofisticiranim pravilima, i u tom pogledu posebno zahtjevna i daje dobre uzore zaposlenicima i menadžerima. To se uklapa u Interzerovu dalekosežnu viziju svijeta bez otpada. Jednako tako, grupa tvrtki mora se agilno kretati na ponekad vrlo reguliranim, ali danas iznimno dinamičnim tržištima. Zato su Interzero i ALBA BERLIN izvrsni partneri.
“Naš sportski uspjeh rezultat je snažnog koncepta za mlade talente i dugoročnih, stabilnih partnerstava. Interzero nam također daje vrijedne impulse u smjeru ekološke održivosti i prati nas u međunarodnoj orijentaciji naših programa”, komentira Marco Baldi, generalni direktor ALBA BERLIN.
Interzero će u idućoj sezoni biti glavni sponzor i ekološki partner. Poveznice treba proširiti s posebnim osvrtom na ideju održivosti.
Priloženu fotografiju možete slobodno koristiti pod izvorom “Interzero”.
Ambalaža sa povratnom naknadom
Praznik rada je iza nas, vrijeme nas je donekle poslužilo i uvjereni smo da je većina nas ovaj vikend provela negdje na zraku, u ugodnom društvu obitelji i prijatelja, uz roštilj i pokoje hladno piće.
Isto tako, uvjereni smo da danas, svi koji smo jučer uživali u društvu, imamo isto pitanje na pameti: Gdje sada sa svim tim silnim praznim bocama od sokova, vode, vina, pive…?
Sigurni smo da vam prtljažnici automobila, kao i nama, sadrže barem jednu vreću takovih boca koje planirate negdje odložiti.
U kontejner sa komunalnim otpadom? Nikako.
Kroz prozor auta negdje baciti u šumu? Ni u ludilu.
U susjedovu kantu sa smeće? Nije ni ljudski, ni ispravno.
Postoji bolji, daleko ispravniji i isplativiji način za odlaganje boca.
Obratite pažnju na oznaku povratne naknade na svojim praznim bocama!
Boce sa oznakom povratne naknade, prema Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu, možete predati u obližnje trgovine koje prodaju pića, a veće su od 200 četvornih metara. Iste su vam dužne preuzeti ambalažu i, za svaku pojedinu ispravnu i od sadržaja ispražnjenu bocu, isplatiti vam povratnu naknadu u iznosu od 0,50 kn po ambalažnoj jedinici.
Povratna naknada je novčani iznos koji plaćaju proizvođači pića kao stimulativnu mjeru kojom se potiče povrat ambalaže i time smanjuje utjecaj na okoliš uz recikliranje materijala od kojih se izrađuje ambalaža.
Na isti način moguće je vratiti i boce od mlijeka i mliječnih proizvoda volumena većeg od 2 dl, samo vodite računa da boce moraju imati oznaku povratne naknade, trebaju biti ispravne, neoštećene i ispražnjene od sadržaja.
U brojnim trgovačkim centrima i trgovinama koje prodaju pića pronaći ćete strojeve za prihvat ambalaže, a u nekima i vedro i nasmijano osoblje u Interseroh bojama koje će vam pregledati i preuzeti vašu ambalažu i za istu izdati isplatni listić koji možete unovčiti na blagajnama.
Što je bitno za znati?
Nije svaka ambalaža ispravna ambalaža za koju možete dobiti 0,50 kn po boci. Boce koje su oštećene ili nemaju etikete, stranog su porijekla ili nemaju oznake povratne naknade, sadrže tekućinu u sebi ili sadržaj, nemaju pravo na povratnu naknadu.
Unatoč tome što možda nemaju povratnu naknadu, jednako bitno ih je adekvatno sortirati i odložiti u spremnike predviđene za plastičnu ili staklenu ambalažu, ovisno o kojim materijalima bocama se radi.
Bitno je i znati da postoji dnevni limit za ambalažu sa povratnom naknadom koji iznosi maksimalno 80 komada ambalažnih jedinica po osobi u jednom danu.
Sjetite se toga idući puta kada vam djelatnik na prihvatu ambalaže vrati par boca jer nisu ispravne ili jer ste već predali svoj dnevni limit.
Ne ljutite se, ne odlučuje on na vlastitu ruku, već samo prati upute Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji propisuje način postupanja s otpadnom ambalažom u sustavu povratne naknade.
Vratite svoju ambalažu i odlažite je u propisane spremnike jer jedino smislenim i odgovornim djelovanjem svakoga od nas možemo utjecati na svijet koji ostavljamo budućim naraštajima.
Ukoliko ste trgovački centar ili prodavatelj koji stavlja na tržište nepovratnu ambalažu u sustavu povratne naknade i prihvat ambalaže vam stvara glavobolju, obratite nam se. S vama ćemo rado podijeliti svoje znanje i ponuditi vam savjetovanje ili za vas u potpunosti organizirati prihvate ambalaže kako biste ispunili svoju zakonsku obavezu prema svojim kupcima.
Autor: Adrijana Budak
Interzero sudjeluje na Waste Expo Croatia 12
+++Intervju sa Vanjom Horvat, direktorom Interzero d.o.o.
++U posljednjih 30-ak godina, EU se snažno suočava s rastućim količinama otpada svih vrsta, te je bilo nužno da proizvođači proizvoda preuzmu odgovornost za svoje proizvode pakirane u ambalažu tokom životnog vijeka, ali i kada proizvod i ambalaža postanu otpad.
Recentne EU politike poput Green Deala, su dodano povećale pritisak na proizvođače, ali i potrošače da se količine otpada smanje, smanji ugljični otisak proizvodnje, te da koncept kružne ekonomije postane održiv mehanizam koji će pokretati EU gospodarstvo. Proširena odgovornost proizvođača (EPR) je u osnovi alat kojim se proizvođače obvezuje da participiraju u svim aktivnostima kako bi se ojačala ponovna uporaba, recikliranje i drugi načini oporabe proizvoda i ambalaže nakon uporabe. Jedna od aktivnosti je i plaćanje naknade gospodarenja otpadom.
Prvi puta 1990-ih Njemačka, Švedska i Francuska otvaraju tržište i koncept EPR-a prebacuju na Organizacije koje svojim znanjem i tržišnom konkurencijom kontinuirano poboljšavaju zacrtane ciljeve. Takav sustav do danas usvaja sve veći broj zemalja diljem svijeta. Da bi financijski doprinos proizvođača kroz EPR bio učinkovit, bilo je potrebno razviti EPR sheme za što više vrsta proizvoda, obzirom da se proizvodi značajno razlikuju po svojoj namjeni, sastavu, utjecaju na okoliš, te u konačnici i na ljudsko zdravlje. EPR sheme za pojedine vrste otpadnih proizvoda imaju za cilj omogućiti značajno povećanje prikupljanja i recikliranja, odnosno smanjiti količine otpada koje se odlažu na odlagališta.
EPR i RH
Provedbu EPR-a u velikoj većini zemalja EU vode Organizacije. U manjem broju članica djeluje po jedna Organizacija na principu monopola, dok se u 15 -ak članica Organizacije natječu u uvjetima otvorenog tržišta. To konkretno znači da proizvođači mogu sami odabrati Organizaciju koja će po najpovoljnijim tržišnim uvjetima sakupiti i zbrinuti ambalažni otpad od njihovih proizvoda, a pri tome ispuniti sve obaveze koje proizlaze iz ispunjenja nacionalnih ciljeva. U Hrvatskoj ove ciljeve ispunjava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kroz naknadu za gospodarenje otpadom koju plaćaju proizvođači koji stavljaju svoje proizvode na tržište RH, i to je jedinstven model u EU. Problem kojega smo svi svjesni je da taj model omogućava velikom broju proizvođača (osobito ako govorimo o ambalažnom otpadu) da ne plaća naknadu, jer nema učinkovitog mehanizma koji bi obuhvatio sve obveznike. Nadamo se da će registar obveznika koji bi trebao zaživjeti s novim Pravilnikom o ambalažno otpadu u mnogome riješit ovaj problem. Drugi problem je zatvorenost tržišta gospodarenja otpadom, koji je uvjetovan modelom koji ima Hrvatska i slabi rezultati u ispunjavanju ciljeva. U svakom slučaju, u zemljama u kojima Organizacije rade u uvjetima konkurencije uz snažnu državnu kontrolu, stope ispunjavanja ciljeva su vrlo visoke, troškovi gospodarenja otpadom za gospodarstvo su niži, a proizvođači igraju aktivnu ulogu u Organizacijama.
GDJE SMO SADA?
Kao ilustrativni primjer, uzet ću ambalažni otpad. Rezultati sustava gospodarenja ambalažnim otpadom u Hrvatskoj su značajno ispod ciljeva zadanih Direktivama. Stoga je vrlo izvjesno da će se Hrvatska u narednim godinama još više udaljavati od za danih ciljeva ukoliko ne unaprijedi sustav i ne otvori tržište ambalažnog otpada sukladno EU standardima. U prilog ovoj tvrdnji ide i konstatacija u Planu gospodarenja otpadom RH 2017.-2022. “da ciljevi propisani u Direktivi o ambalaži i otpadnoj ambalaži 94/62/EC nisu postignuti te da postoji opasnost da bez otvaranja tržišta, a u skladu s Direktivom o otpadu 2008/98/EZ (uvođenjem Organizacija) kao jednim od načina unaprjeđenja sustava, ciljevi neće biti ostvareni niti u budućnosti”. Zabrinutost za ostvarenje ciljeva je 2020. izrazila i Europska komisija ponudivši prijedlog za poboljšanje uspješnosti u sustavu proširene odgovornosti proizvođača putem “restrukturiranja postojećeg pristupa tako da se propiše da proizvođači moraju osnovati vlastitu neprofitnu organizaciju za odgovornost proizvođača čija bi zadaća bila prikupljanje naknada od proizvođača i njihovo raspoređivanje jedinicama lokalne samouprave osiguravajući pritom da te naknade nisu više od onoga što je potrebno za određenu uslugu”. Koliko je postojeći sustav ranjiv jasno se vidi iz usporedbe podataka za Hrvatsku i Sloveniju za 2019. Naime, Slovenija koja ima upola manje stanovnika nego Hrvatska, na tržište stavi 53% više ambalaže po stanovniku (115 kg, za razliku od Hrvatskih 75kg), a ukupne količine ambalaže stavljene na tržište u Hrvatskoj su veće za svega 67 tisuća tona (HR 302 000t vs. SLO 235 300 t). Kada bi se jednostavnom simulacijom podaci za Hrvatsku uvećali na Slovensku razinu, dakle na 115 kg po stanovniku, rezultati u ispunjavanju ciljeva po pojedinim vrstama ambalažnog otpada bi bili još skromniji, unatoč sustavu povratne naknade, koji se u Hrvatskoj pokazao efikasnim alatom za gospodarenje trima vrstama ambalažnog otpada. Stoga zaista postoji realna mogućnost da se uvođenjem registra obveznika naknade gospodarenja otpadom značajno poveća količina prijavljenog ambalažnog otpada, a posljedično tome stope prikupljanja i recikliranja dodatno smanje.
ZAKLJUČAK
Primjenom EU inicijativa i aktualnom nestašicom reciklata dolazimo do još većeg izazova kako držati korak sa sve većim količinama otpada, sa sve višim ciljevima recikliranja, te nedostatkom povoljnih sirovina potrebnih za proizvodnju. Novi pravilnici i uredbe o posebnim kategorijama otpada koji su u fazi izrade i donošenja, otvaraju nam priliku da se otvori tržište, uvedu novi procesi i omogući proizvođačima da aktivno participiraju u gospodarenju otpadom. Tržišni model i Organizacije trebaju biti poluga koja će osigurati i ubrzati razvoj primarne selekcije u sva područja Republike Hrvatske, potaknuti izgradnju sortirnica otpada i time osigurati sirovinu oporabiteljima. Taj isti otpad će se tako pretvoriti u sirovinu i vratiti se u hrvatsko gospodarstvo te time umanjiti potrebu uvoza odnosno omogućiti povoljniju nabavu materijala hrvatskim tvrtkama.