Ambalaža sa povratnom naknadom
Praznik rada je iza nas, vrijeme nas je donekle poslužilo i uvjereni smo da je većina nas ovaj vikend provela negdje na zraku, u ugodnom društvu obitelji i prijatelja, uz roštilj i pokoje hladno piće.
Isto tako, uvjereni smo da danas, svi koji smo jučer uživali u društvu, imamo isto pitanje na pameti: Gdje sada sa svim tim silnim praznim bocama od sokova, vode, vina, pive…?
Sigurni smo da vam prtljažnici automobila, kao i nama, sadrže barem jednu vreću takovih boca koje planirate negdje odložiti.
U kontejner sa komunalnim otpadom? Nikako.
Kroz prozor auta negdje baciti u šumu? Ni u ludilu.
U susjedovu kantu sa smeće? Nije ni ljudski, ni ispravno.
Postoji bolji, daleko ispravniji i isplativiji način za odlaganje boca.
Obratite pažnju na oznaku povratne naknade na svojim praznim bocama!
Boce sa oznakom povratne naknade, prema Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu, možete predati u obližnje trgovine koje prodaju pića, a veće su od 200 četvornih metara. Iste su vam dužne preuzeti ambalažu i, za svaku pojedinu ispravnu i od sadržaja ispražnjenu bocu, isplatiti vam povratnu naknadu u iznosu od 0,50 kn po ambalažnoj jedinici.
Povratna naknada je novčani iznos koji plaćaju proizvođači pića kao stimulativnu mjeru kojom se potiče povrat ambalaže i time smanjuje utjecaj na okoliš uz recikliranje materijala od kojih se izrađuje ambalaža.
Na isti način moguće je vratiti i boce od mlijeka i mliječnih proizvoda volumena većeg od 2 dl, samo vodite računa da boce moraju imati oznaku povratne naknade, trebaju biti ispravne, neoštećene i ispražnjene od sadržaja.
U brojnim trgovačkim centrima i trgovinama koje prodaju pića pronaći ćete strojeve za prihvat ambalaže, a u nekima i vedro i nasmijano osoblje u Interseroh bojama koje će vam pregledati i preuzeti vašu ambalažu i za istu izdati isplatni listić koji možete unovčiti na blagajnama.
Što je bitno za znati?
Nije svaka ambalaža ispravna ambalaža za koju možete dobiti 0,50 kn po boci. Boce koje su oštećene ili nemaju etikete, stranog su porijekla ili nemaju oznake povratne naknade, sadrže tekućinu u sebi ili sadržaj, nemaju pravo na povratnu naknadu.
Unatoč tome što možda nemaju povratnu naknadu, jednako bitno ih je adekvatno sortirati i odložiti u spremnike predviđene za plastičnu ili staklenu ambalažu, ovisno o kojim materijalima bocama se radi.
Bitno je i znati da postoji dnevni limit za ambalažu sa povratnom naknadom koji iznosi maksimalno 80 komada ambalažnih jedinica po osobi u jednom danu.
Sjetite se toga idući puta kada vam djelatnik na prihvatu ambalaže vrati par boca jer nisu ispravne ili jer ste već predali svoj dnevni limit.
Ne ljutite se, ne odlučuje on na vlastitu ruku, već samo prati upute Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji propisuje način postupanja s otpadnom ambalažom u sustavu povratne naknade.
Vratite svoju ambalažu i odlažite je u propisane spremnike jer jedino smislenim i odgovornim djelovanjem svakoga od nas možemo utjecati na svijet koji ostavljamo budućim naraštajima.
Ukoliko ste trgovački centar ili prodavatelj koji stavlja na tržište nepovratnu ambalažu u sustavu povratne naknade i prihvat ambalaže vam stvara glavobolju, obratite nam se. S vama ćemo rado podijeliti svoje znanje i ponuditi vam savjetovanje ili za vas u potpunosti organizirati prihvate ambalaže kako biste ispunili svoju zakonsku obavezu prema svojim kupcima.
Autor: Adrijana Budak
Interzero sudjeluje na Waste Expo Croatia 12
+++Intervju sa Vanjom Horvat, direktorom Interzero d.o.o.
++U posljednjih 30-ak godina, EU se snažno suočava s rastućim količinama otpada svih vrsta, te je bilo nužno da proizvođači proizvoda preuzmu odgovornost za svoje proizvode pakirane u ambalažu tokom životnog vijeka, ali i kada proizvod i ambalaža postanu otpad.
Recentne EU politike poput Green Deala, su dodano povećale pritisak na proizvođače, ali i potrošače da se količine otpada smanje, smanji ugljični otisak proizvodnje, te da koncept kružne ekonomije postane održiv mehanizam koji će pokretati EU gospodarstvo. Proširena odgovornost proizvođača (EPR) je u osnovi alat kojim se proizvođače obvezuje da participiraju u svim aktivnostima kako bi se ojačala ponovna uporaba, recikliranje i drugi načini oporabe proizvoda i ambalaže nakon uporabe. Jedna od aktivnosti je i plaćanje naknade gospodarenja otpadom.
Prvi puta 1990-ih Njemačka, Švedska i Francuska otvaraju tržište i koncept EPR-a prebacuju na Organizacije koje svojim znanjem i tržišnom konkurencijom kontinuirano poboljšavaju zacrtane ciljeve. Takav sustav do danas usvaja sve veći broj zemalja diljem svijeta. Da bi financijski doprinos proizvođača kroz EPR bio učinkovit, bilo je potrebno razviti EPR sheme za što više vrsta proizvoda, obzirom da se proizvodi značajno razlikuju po svojoj namjeni, sastavu, utjecaju na okoliš, te u konačnici i na ljudsko zdravlje. EPR sheme za pojedine vrste otpadnih proizvoda imaju za cilj omogućiti značajno povećanje prikupljanja i recikliranja, odnosno smanjiti količine otpada koje se odlažu na odlagališta.
EPR i RH
Provedbu EPR-a u velikoj većini zemalja EU vode Organizacije. U manjem broju članica djeluje po jedna Organizacija na principu monopola, dok se u 15 -ak članica Organizacije natječu u uvjetima otvorenog tržišta. To konkretno znači da proizvođači mogu sami odabrati Organizaciju koja će po najpovoljnijim tržišnim uvjetima sakupiti i zbrinuti ambalažni otpad od njihovih proizvoda, a pri tome ispuniti sve obaveze koje proizlaze iz ispunjenja nacionalnih ciljeva. U Hrvatskoj ove ciljeve ispunjava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kroz naknadu za gospodarenje otpadom koju plaćaju proizvođači koji stavljaju svoje proizvode na tržište RH, i to je jedinstven model u EU. Problem kojega smo svi svjesni je da taj model omogućava velikom broju proizvođača (osobito ako govorimo o ambalažnom otpadu) da ne plaća naknadu, jer nema učinkovitog mehanizma koji bi obuhvatio sve obveznike. Nadamo se da će registar obveznika koji bi trebao zaživjeti s novim Pravilnikom o ambalažno otpadu u mnogome riješit ovaj problem. Drugi problem je zatvorenost tržišta gospodarenja otpadom, koji je uvjetovan modelom koji ima Hrvatska i slabi rezultati u ispunjavanju ciljeva. U svakom slučaju, u zemljama u kojima Organizacije rade u uvjetima konkurencije uz snažnu državnu kontrolu, stope ispunjavanja ciljeva su vrlo visoke, troškovi gospodarenja otpadom za gospodarstvo su niži, a proizvođači igraju aktivnu ulogu u Organizacijama.
GDJE SMO SADA?
Kao ilustrativni primjer, uzet ću ambalažni otpad. Rezultati sustava gospodarenja ambalažnim otpadom u Hrvatskoj su značajno ispod ciljeva zadanih Direktivama. Stoga je vrlo izvjesno da će se Hrvatska u narednim godinama još više udaljavati od za danih ciljeva ukoliko ne unaprijedi sustav i ne otvori tržište ambalažnog otpada sukladno EU standardima. U prilog ovoj tvrdnji ide i konstatacija u Planu gospodarenja otpadom RH 2017.-2022. “da ciljevi propisani u Direktivi o ambalaži i otpadnoj ambalaži 94/62/EC nisu postignuti te da postoji opasnost da bez otvaranja tržišta, a u skladu s Direktivom o otpadu 2008/98/EZ (uvođenjem Organizacija) kao jednim od načina unaprjeđenja sustava, ciljevi neće biti ostvareni niti u budućnosti”. Zabrinutost za ostvarenje ciljeva je 2020. izrazila i Europska komisija ponudivši prijedlog za poboljšanje uspješnosti u sustavu proširene odgovornosti proizvođača putem “restrukturiranja postojećeg pristupa tako da se propiše da proizvođači moraju osnovati vlastitu neprofitnu organizaciju za odgovornost proizvođača čija bi zadaća bila prikupljanje naknada od proizvođača i njihovo raspoređivanje jedinicama lokalne samouprave osiguravajući pritom da te naknade nisu više od onoga što je potrebno za određenu uslugu”. Koliko je postojeći sustav ranjiv jasno se vidi iz usporedbe podataka za Hrvatsku i Sloveniju za 2019. Naime, Slovenija koja ima upola manje stanovnika nego Hrvatska, na tržište stavi 53% više ambalaže po stanovniku (115 kg, za razliku od Hrvatskih 75kg), a ukupne količine ambalaže stavljene na tržište u Hrvatskoj su veće za svega 67 tisuća tona (HR 302 000t vs. SLO 235 300 t). Kada bi se jednostavnom simulacijom podaci za Hrvatsku uvećali na Slovensku razinu, dakle na 115 kg po stanovniku, rezultati u ispunjavanju ciljeva po pojedinim vrstama ambalažnog otpada bi bili još skromniji, unatoč sustavu povratne naknade, koji se u Hrvatskoj pokazao efikasnim alatom za gospodarenje trima vrstama ambalažnog otpada. Stoga zaista postoji realna mogućnost da se uvođenjem registra obveznika naknade gospodarenja otpadom značajno poveća količina prijavljenog ambalažnog otpada, a posljedično tome stope prikupljanja i recikliranja dodatno smanje.
ZAKLJUČAK
Primjenom EU inicijativa i aktualnom nestašicom reciklata dolazimo do još većeg izazova kako držati korak sa sve većim količinama otpada, sa sve višim ciljevima recikliranja, te nedostatkom povoljnih sirovina potrebnih za proizvodnju. Novi pravilnici i uredbe o posebnim kategorijama otpada koji su u fazi izrade i donošenja, otvaraju nam priliku da se otvori tržište, uvedu novi procesi i omogući proizvođačima da aktivno participiraju u gospodarenju otpadom. Tržišni model i Organizacije trebaju biti poluga koja će osigurati i ubrzati razvoj primarne selekcije u sva područja Republike Hrvatske, potaknuti izgradnju sortirnica otpada i time osigurati sirovinu oporabiteljima. Taj isti otpad će se tako pretvoriti u sirovinu i vratiti se u hrvatsko gospodarstvo te time umanjiti potrebu uvoza odnosno omogućiti povoljniju nabavu materijala hrvatskim tvrtkama.
Reusable king: Interseroh i Burger King® pokreću zajednički pilot projekat višekratne upotrebe
U šestomesečnom pilot projektu, Interseroh i Burger King® donose čaše za piće za višekratnu upotrebu u dvanaest restorana Burger King® u Kelnu i Frehenu. Od 1. marta 2022. godine kupci su imali priliku da prilikom naručivanja izaberu čaše za piće za višekratnu upotrebu kao alternativu ambalaži za jednokratnu upotrebu. Za implementaciju se koristi depozitni sistem, kojim se čaše za višekratne napitke za tople i hladne napitke mogu pozajmiti za jedan evro i vratiti svim restoranima koji učestvuju.
Uz aktivnu upotrebu do 60.000 šoljica puštenih u promet, stotine hiljada čaša za jednokratnu upotrebu mogu se uštedeti. Kao Burger King® dugogodišnji dobavljač usluga upravljanja životnom sredinom i otpadom, Interseroh kontinuirano podržava cilj izbegavanja otpada kroz smanjenje plastike i reciklažu. Nalazi iz pilot projekta će se koristiti za proširenje sistema širom Nemačke i razvoj daljih alternativa za višekratnu upotrebu. Cilj je ponuditi opcije za višekratnu upotrebu širom zemlje do 2023. godine.
Sa svojim iskustvom i savetima, Interseroh nije bio samo blizak Burger King’s® strani pre uvođenja „looping“ sistema. Tokom pilot perioda, pružalac usluga zaštite životne sredine će nastaviti da preuzima sve korake za cirkulaciju čaša za piće za višekratnu upotrebu. Nakon prikupljanja iskorišćenih šoljica, one se čiste u skladu sa svim higijenskim standardima i zatim dostavljaju Burger King® na ponovnu upotrebu.
„Prevencija otpada je suštinski deo održivog korišćenja resursa“, kaže izvršni direktor Interseroha dr. Akel Schveitzer. „Drago nam je što se Burger King® bavi ovim važnim pitanjem i što ga možemo podržati svojom dugogodišnjom ekspertizom u zatvaranju ciklusa proizvoda. Zajednički projekat sa Burger King® se veoma dobro uklapa u našu viziju sveta bez otpada i mi nadamo se živoj upotrebi čaša za višekratnu upotrebu. Pošto je višekratna upotreba to bolja za životnu sredinu, što se češće koristi.”
Dodatne informacije o zajedničkom projektu višekratne upotrebe sa Burger King® možete pronaći na: https://www.interzero.de/mehrweg
Nova pravila za pakovanje i e-uređaje
Interzero pokazuje onlajn prodavcima efikasna rešenja na eBai Open-u
+++ Na mrežnom sastanku eBay dilera 7. i 8. septembra u Berlinu, provajder kružnih usluga nudi pomoć u postupanju sa pravilima VerPackG i ElektroG +++ Optimalna podrška za licenciranje pakovanja preko platforme Lizenzero
+++ Portal o otpadu električne i elektronske opreme za 2023. godinu Berlin/Keln.
Saradnja između operatera onlajn platformi i cirkularnih provajdera usluga i danas je prilično neobična. Međutim, eBay i Interzero su još u proleće ušli u sveobuhvatno partnerstvo. Na eBay Open-u, mrežnom sastanku profesionalnih dilera prodajne platforme, ovo partnerstvo se po prvi put može doživeti 7. i 8. septembra u Berlinu. Operateri digitalnih platformi, a posebno eBay, postavili su sebi ambiciozne ciljeve održivosti. Istovremeno, u julu ove godine sproveden je dalji regulatorni korak za jačanje sistema reciklaže: prema Zakonu o ambalaži, onlajn trgovci sada takođe moraju da učestvuju u sistemu za vraćanje ambalaže, a operateri digitalnih tržišta sada moraju takođe iskoristite novi zahtev za kontrolu ovoga. „Interzero podržava eBay i njegove dilere sa onlajn prodavnicom za licenciranje pakovanja, Lizenzero, i prati promenu. Za nas je cilj da zadržimo složenost na niskom nivou uprkos više propisa i većim troškovima i da poboljšamo procese kroz naše digitalno rešenje i prateću transparentnost “, kaže Klaudija Vegener, šef Lizenzero u Interzero. Odlučujuće za partnerstvo su dugogodišnje iskustvo i operativne mogućnosti Interzero-a. Povrat transportne ambalaže i dvostruki Interseroh+ sistem su deo portfelja rešenja, kao i optimizacija ambalaže za reciklažu. “Čak i za ovo kratko vreme, saradnja u ovoj neobičnoj konstelaciji između onlajn maloprodaje i provajdera cirkularnih usluga nam je donela veliku korist. Zahvaljujući Interzero-u, prelazak je protekao nesmetano nakon produženja obaveze licenciranja za pakovanje na onlajn maloprodaju u julu. Radujemo se sastanku i zajedničkim razgovorima sa našim dilerima na eBay Open-u u Berlinu,“ kaže Marius Haufe, viši menadžer projekta Managed Marketplace Services u eBay-u Nemačka. Pakovanje je samo početak kada je u pitanju proširena odgovornost proizvođača (EPR) u onlajn maloprodaji: od 2023. trgovci će takođe biti u obavezi da pregledaju otpadnu električnu i elektronsku opremu. Ovde eBay i Interzero već rade na rešenju za trgovce na malo preko takozvanog portala za otpad električne i elektronske opreme (WEEE), koji pruža provajder usluga reciklaže. Ovu temu će takođe predstaviti onlajn prodavcima na eBay Open-u od strane Interzero tima predvođenog vođom razvoja preduzeća Patrikom Kantos-Bravom. Kao kontakt tačka biće štand, a Interzero će učestvovati u panel diskusiji „Propisi EU: Nešto nam dolazi!“ kao i dve radionice.
